Redovni zakonski postupak u Bosni i Hercegovini: kvaka 22?

Znate kako kažu: “bolje ikad nego nikad.” Ili čekajte, je li obrnuto?

Čini se da se s tom dilemom non-stop suočavaju poslovni subjekti čije tužbe rješavaju sudovi u Bosni i Hercegovini (BiH). Ili ići na sud i, ako ste sretni, dobiti pravosnažnu presudu u roku od par godina ili se jednostavno kloniti sudova…ili cijele zemlje kad smo već kod toga.

Godinama se strani i domaći investitori žale na sporost sudskog sistema u BiH, te ga optužuju da je razlog loše poslovne klime u zemlji. Međutim, osim ponekog mrštenja i durenja, oni koji se ne slažu s ovom ocjenom nisu iznijeli nikakav ubjedljiv demant.

Čak ni oni koji su pristrasni ne mogu zanemariti neke od zastrašujućih činjenica: u pojedinim sudovima u BiH prosječno trajanje privrednog predmeta premašuje 500 dana u prvom stepenu i 900 dana po žalbi – čime se redovni zakonski postupak pretvara u mrtvo slovo, ili, što je još gore, lošu šalu. Čini se da su statistike o protoku vremena između ključnih procesnih koraka čak alarmantnije – budući da poslovni subjekti čekaju više od godinu dana, u prosjeku, samo da bi se po prvi put susreli sa sudijom. To može učiniti tužitelje zlovoljnim – osim, naravno, ako ne zaborave da su uopće podnijeli tužbu!

A to je samo početak.

Jednom kad postupak krene, sudije se zatrpavaju gomilama nerelevantnih dokaza, prijedlozima za odgode, svjedočenjima sudskih vještaka i mnogim drugim zadacima. Nisu sve sudije sjajne u obavljanju više zadataka odjednom, naročito kada možda imaju 500 ili više neriješenih predmeta koji im stoje na radnim stolovima.

Sagledavajući ukupnu situaciju, to privredno pravosuđe koje je poput puža ometa privredu, povlači dragocjenu imovinu sa tržišta na duge vremenske periode i čini zemlju svakakvom samo ne privlačnom investitorima.

Pozitivno je to što se čini da promjena konačno stiže na nekoliko frontova. U 2016., na zahtjev Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Svjetska banka izradila je studiju u kojoj su navedeni mogući načini unapređenja procesuiranja privrednih predmeta u tom entitetu. Tom studijom FBiH je preporučeno da provede paket reformi za jačanje privrednog pravosuđa – uključujući procesne reforme za zatvaranje praznina i smanjenje uskih grla u privrednim predmetima.

U nastavku tog rada, Svjetska banka je provela nekoliko usmjerenih analiza u oblasti procesuiranja privrednih predmeta. Među mnogim aspektima koji su analizirani, Svjetska banka je ispitala procesna pravila i prakse i u FBiH i u Republici Srpskoj – naročito ona kojima su uređeni ključni aspekti svakog suđenja: dostava pismena, zakazivanje i odgoda ročišta, uloga sudskih vještaka i stečajnih upravnika, sudske takse i korištenje elektronskog sistema za upravljanje predmetima.

Analiza je bila zasnovana na dubinskom pregledu odgovarajućih procesnih pravila i raspoloživih statističkih podataka, nekoliko rundi razgovora s ključnim zainteresiranim stranama, kao i na anketama poslovnih i stručnih zajednica. Prilikom izrade preporuka, analiza se je oslonila na primjere najboljih praksi iz sudova u BiH, regulatorni okvir zemalja koje dijele isto pravno naslijeđe kao BiH (s posebnim naglaskom na države članice Evropske unije i Vijeća Evrope i sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava), kao i na preporuke i mišljena međunarodnih institucija o efikasnosti pravosuđa.

U analizi, Svjetska banka preporučuje nekoliko procesnih i drugih reformi, uključujući:

• izmjene i dopune sistemskih procesnih zakona radi racionaliziranja i unapređenja pravila o dostavi pismena, odabiru i izvođenju dokaza i odgodi ročišta;
• izmjene i dopune odgovarajućih procesnih pravila radi unapređenja odgovornosti svih stranaka i njihovih advokata, te izbjegavanja neozbiljnih sporova i dilatornih taktika;
• izmjene i dopune pravila kojima su uređeni sudski vještaci i stečajni upravnici radi poboljšanja postupka njihovog imenovanja i unapređenja njihove stručnosti i odgovornosti;
• izmjene i dopune programa izgradnje kapaciteta radi stavljanja jačeg naglaske na obuke sudija iz specijaliziranih oblasti privrednog prava i nepravnih oblasti koje su relevantne za privredne predmete i upravljanje predmetima;
• izmjene elektronskog sistema upravljanja predmetima radi unapređenja nadzora i poboljšanja transparentnosti.

Te ideje su mnogobrojne i sve su usmjerene na unapređenje efikasnosti sudova, povećanje zadovoljstva korisnika i unapređenje pristupa pravosuđu za one koji svoju djelatnost shvataju ozbiljno.

U odgovarajućoj simbiozi s organizacionim reformama, mogu samo pomoći sudovima u Bosni i Hercegovini da budu korak ispred i vrate povjerenje poslovne zajednice u sudski sistem – što je nešto od čega svi u zemlji mogu imati koristi!

Javite nam šta mislite. I držite palčeve!