Žestok i dugotrajan talas vrućina ovog je leta pogodio dobar deo centralne Evrope, uzrokujući deformacije šina na prugama u Srbiji i primoravajući najmanje 10 zemalja da proglase crveni meteoalarm zbog opasnosti po zdravlje stanovništva i štednje vode. Nekada retka neprijatnost, ekstremne vremenske pojave kao što je ova postaju sve uobičajenije u čitavom regionu – i sve opasnije.
Klimatski ekstremi - nova realnost?
Ekstremni vremenski sistem – kome su dali ime "Lucifer" zbog paklenih temperatura koje je doneo od preko 40 stepeni Celzijusa – bio je povod za posebno istraživanje koje su sproveli vodeći međunarodni naučnici za klimatska pitanja. Stručnjaci su pronašli jasnu vezu između visokih temperatura i efekata klimatskih promena, dok je u jednoj drugoj studiji upozoreno da 350 miliona Evropljana godišnje može da bude izloženo sličnim ekstremima do kraja veka, naročito u južnim delovima Evrope, kao što je Balkan.
Nažalost, naslovi poput ovih teško da predstavljaju novost za razvojne partnere koji rade u regionu. U nedavno objavljenom izveštaju Svetske banke utvrđeno je da su letnje temperature na Balkanu u proseku više za 4°C pa i više nego u predindustrijsko doba, pri čemu nestašice vode i ekstremne vremenske pojave postaju daleko češće i ozbiljnije.
Ovaj rastući klimatski rizik već preti nedavno postignutom društveno-ekonomskom napretku Srbije. Godine 2014. zemlju su pogodile najveće poplave u periodu dužem od jednog veka, koje su više od 125.000 ljudi gurnule u siromaštvo i prouzrokovale više od 1,7 milijardi EUR štete.

Ovi izazovi su podstakli Vladu Srbije da tokom poslednjih nekoliko godina usvoji aktivan pristup građenju otpornosti na klimatske rizike i rizike od katastrofa. Iz ovih opštih napora izdvaja se pet inicijativa:
- Institucionalizacija upravljanja rizikom od katastrofa (disaster risk management - DRM) – Nekoliko zemalja na Balkanu je često izloženo opasnostima i krizni kapacitet DRM nije rešenje u svim situacijama, što za posledicu ima nedovoljnu pripremljenost i spor oporavak od katastrofa. Krajem 2014. godine, Srbija je postala prva zemlja na Balkanu koja je krenula u pravcu stvaranja sveobuhvatnog okvira za DRM , utvrdivši Nacionalni program upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda (NDRMP) i prikupivši više od 70 miliona USD za jačanje kapaciteta nacionalnih sistema za smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i katastrofa i upravljanje krizama.
- Procena rizika i potreba za oporavak i obnovu – da bi precizno procenila uticaj velikih poplava 2014. godine, Vlada je tražila podršku od Svetske banke, Evropske unije (EU) i Ujedinjenih nacija za sprovođenje detaljne procene potreba za oporavak i obnovu radi racionalizacije procesa oporavka i obnove. Ova aktivnost je pomogla da se prikupe informacije za izradu generalizovanog profila rizika zemlje kojim će se rukovoditi donosioci odluka u prioritetnim zonama.
- Obezbeđivanje finansijske zaštite – koristeći zamah ovih aktivnosti, Srbija je obezbedila zajam vredan 66,1 miliona USD kako bi osigurala dostupna sredstva za oporavak posle velikih katastrofa. Opcija zajma pod nazivom Opcija odloženog povlačenja u slučaju katastrofe (Cat DDO), prva takve vrste u regionu Evrope i Centralne Azije, daje vladi fleksibilnost da ulaže u strateško, dugoročno planiranje otpornosti, a informacije koje se u tom procesu koriste sadržane su u sveobuhvatnoj strategiji finansijske zaštite.
- Izrada sveobuhvatne strategije za otpornost – kreatori politika su uvideli da su dugoročne i multisektorske investicije sa dobro definisanim ciljevima ključne da bi se DRM učinio održivim. U 2017. godini, vlada je predstavila svoj Akcioni plan za sprovođenje Nacionalnog programa upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda (NDRMP), u kome je dat jasan četvorogodišnji plan za proširenje aktivnosti građenja otpornosti i njihovo uključivanje u glavne tokove, izbegavanje i smanjenje rizika i efikasnije reagovanje na katastrofe – pri čemu su posebni ciljevi usaglašeni sa novoutvrđenim NDRMP-om.
- Iskorišćenje tehnologije – Pored jačanja kapaciteta za iskorišćenje resursa i znanja unutar zemlje, Vlada je takođe uspostavila partnerstvo sa Evropskom unijom (EU) kako bi mogla da koristi najsavremeniju LiDAR tehnologiju u izradi detaljnih digitalnih modela terena za područja koja su posebno podložna poplavama. Uz podršku koju je pružila Svetska banka i Globalna inicijativa za smanjenje rizika i obnovu (GFDRR), ova aktivnost će biti osnova za izradu mapa rizika od poplava koje mogu da se integrišu u nacionalne informacione sisteme i koje će biti usklađene sa Direktivom EU o poplavama radi pretpristupnih zahteva. Zajedno sa jačanjem nacionalne mreže za hidrometeorološka praćenja, ovi modeli terena će pomoći zemlji da bolje planira klimatske uticaje i unapredi svoje prognostičke kapacitete.
Važno je pomenuti i to da je Srbija blisko sarađivala sa više partnera koji su pomogli u jačanju kapaciteta i proširenju ovih aktivnosti, uključujući EU, GFDRR, švajcarski Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), Švajcarsku agenciju za razvoj i saradnju (SDC), Ujedinjene nacije i Svetsku banku.
Ovakva partnerstva će biti od ključnog značaja u rešavanju pitanja sve veće povezanosti između rizika koje donose brzo rastući gradovi i klime koja se menja.
Za Srbiju i ostatak Balkana, sada je vreme da se bolje pripremi za šokove klimatskih ekstrema. Mnogi životi - kao i izgledi za bolju budućnost - zavise od toga.