Novi pogled na otpad: kako kružno gospodarstvo Hrvatskoj može pomoći izgraditi održivu budućnost

U današnjem globalnom gospodarstvu roba se jeftino proizvodi, brzo konzumira i još brže baca. Međutim, kratki životni ciklusi proizvoda dovode do prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i nepovratnog onečišćenja okoliša. Ovaj takozvani model uzmi-proizvedi-baci ili model „linearnog” gospodarstva jednostavno nije održiv na planetu s oskudnim resursima i ograničenim sposobnostima obnavljanja.  

Ipak, postoji alternativa. Modelom kružnog razvoja nastoji se postići prosperitet za sve, u okviru granica našeg planeta. U srži ovog koncepta je razdvajanje gospodarskog rasta od korištenja prirodnih resursa, što se može postići tako da se otpad i onečišćenje eliminiraju već u fazi osmišljavanja/dizajna proizvoda i materijala, njihovim što dužim zadržavanjem u uporabi, omogućavajući na ovaj način obnovu/regeneraciju prirode. Iako je recikliranje osnovni element kružnosti, ono često dovodi do smanjenja vrijednosti materijala. Za stvarnu kružnost potrebni su proizvodi koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, obnoviti, preraditi i prenamijeniti. Time sprječavamo pad vrijednosti proizvoda, a mogu čak i dobiti na kvaliteti što duže kruže sustavom.

Kružno gospodarstvo nije apstraktni koncept – već ga primjenjuju poduzeća i vlade diljem svijeta. Poslovni model kružnosti već je dokazan, kao i njegova sposobnost stvaranja novih i održivih radnih mjesta.

Kružno gospodarstvo u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, međutim, model kružnog razvoja tek treba zaživjeti. Predstojeće izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Svjetske banke pokazuje da je stopa kružnosti hrvatskog gospodarstva samo 2,7%, što znači da se više od 97% svih materijala koje svake godine trošimo ne vraća u gospodarstvo kao sirovina.

Gospodarenje otpadom, uključujući prikupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje kružnosti u Hrvatskoj te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na okoliš, zdravlje ljudi i emisije stakleničkih plinova. Danas, više od 56% komunalnog otpada završava na 108 aktivnih odlagališta u Hrvatskoj, što je znatno više od prosječne stope odlaganja komunalnog otpada u EU od 23%. Najveći udio u ukupnom otpadu u Hrvatskoj zauzima upravo komunalni otpad; stopa recikliranja komunalnog otpada u 2020. je bila tek 34%, u usporedbi s prosjekom EU-a koji je 2020. iznosio 48%.  

Svjetska banka podupire Vladu Republike Hrvatske u unaprjeđenju procesa gospodarenja otpadom. Vlada RH je odabrala sektor građevnog otpada i otpada od rušenja kao prioritetnu kategoriju otpada za primjenu kružnih načela u gospodarenju otpadom, bez obzira na dobre rezultate u recikliranju ove vrste otpada (u 2020. stopa oporabe građevnog otpada u Hrvatskoj iznosila je 60%, dok je cilj EU-a za 2020. bio 70%). Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama nastalog građevnog otpada. Svjetska banka podupire Hrvatsku u tim nastojanjima tako što pomaže Ministarstvu u izradi petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo za građevinski sektor za razdoblje 2022-2026. Cilj Plana je ilustrirati i usmjeriti druge sektore u Hrvatskoj ka učinkovitoj primjeni načela kružnog gospodarstva, usmjerenih na smanjenje nastanka otpada i, tamo gdje se stvaranje otpada ne može izbjeći, iskorištavanje njegove gospodarske vrijednosti, uz izbjegavanje negativnih utjecaja na okoliš i klimatske promjene.  

Promjena načina razmišljanja

Ipak, kružno gospodarstvo mnogo je više od samog gospodarenja otpadom. Zatvaranje kruga upravljanja materijalima zahtijeva preispitivanje načina na koji osmišljavamo/dizajniramo proizvode, kako ih proizvodimo, konzumiramo, kao i načina na koji ponovno koristimo materijale na kraju životnog vijeka proizvoda. Ovime se hrvatskom gospodarstvu otvaraju mogućnosti što iziskuje strateški pristup usmjeren na četiri prioritetna sektora: hranu, građevinu, plastiku i tekstilnu proizvodnju, s obzirom na njihove značajne ekološke i socioekonomske aspekte.

Uspješan prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo zahtijevat će više od same promjene ponašanja i načina razmišljanja potrošača i poduzeća potaknute idejom o obnavljanju i svijesti o ograničenosti prirodnih resursa. Za to će biti potreban i politički i gospodarski odaziv koji zahtijeva blisku suradnju svih dionika: vlade, poduzeća, civilnog društva, akademske zajednice, medija i građana.

Kako bi se olakšao taj kritični proces, Svjetska banka podržala je osnivanje Odbora za kružno gospodarstvo, interdisciplinarnog savjetodavnog tijela MINGOR-a. Članovi odbora dolaze iz 14 organizacija i strukovnih udruženja zastupajući sve ključne sektore - javni, privatni, znanstveno-istraživački i civilni. Zadaća je Odbora razmjenjivati znanja i pružati stručnu podršku za jačanje suradnje među svim sektorima te zagovarati promjenu načina razmišljanja u današnjoj kulturi bacanja kako bi se poboljšala dugovječnost proizvoda i njihovo recikliranje. Jedna od inicijativa Odbora je i uspostava digitalne platforme za kružno gospodarstvo - prostora za razmjenu znanja, inovacija i najboljih praksi među svim dionicima. U budućnosti bi takva platforma mogla biti fizičko mjesto na kojem bi se kružne tehnologije mogle pokazati, prilagoditi i ponovno kreirati na razini malog kućanstva ili proizvodne linije.  

Ovim se nastojanjima i mjerama Hrvatskoj pomaže da ostvari napredak i postigne veću stopu kružnosti svog gospodarstva. Država mora nastaviti ustrajati na zaštiti okoliša i stvaranju održivijeg gospodarstva. Nemamo vremena na bacanje!